Mentori
Jedno od načela na kojem počiva Sveučilišni specijalistički studij kliničke psihologije se očituje u personaliziranom pristupu svakom studentu. Ovo se načelo ostvaruje kroz mentorski rad.
Mentorski program obuhvaća praćenje razvoja kompetencija u nekoliko područja: vještina intervjuiranja, vještina primjene i interpretacije psihodijagnostičkih instrumenata, vještina integracije podataka kliničke procjene, vještina davanja preporuka, komunikacijske vještine, vještina integracije teorijskih i praktičnih spoznaja te sposobnost kritičkog promišljanja.
Mentorski je rad kontinuiran i obuhvaća 5 individualnih sati mjesečno kroz dvije godine studija.
Trajni mentorski oblik rada omogućuje individualno praćenje studenta i razvijanje specifičnih
kompetencija koje odgovaraju potrebama svakog studenta.
Predstavljamo vam naše mentorice i mentore
Dr.sc. latinka Basara, univ. spec. clin. psych.
Psihologiju sam završila 2004. godine na ovom Odsjeku, kao i specijalizaciju 2017. godine, dok sam doktorat stekla 2018. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radim u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, na Klinici za plućne bolesti gdje, u najvećoj mjeri radim s osobama s kroničnim plućnim bolestima, ali i drugim kroničnim, somatskim stanjima. Tu se jasno može vidjeti interakcija tjelesnog i mentalnog zadravlja te praktično primjenjivati biopsihsocijalni model u objašnjavanju i tretiranju bolesti. Područje posebnog interesa mi je preklapanje psihologije i respiratornog sustava s naglaskom na biopsihosocijalni aspekt nedostatka zraka kao i primjena terapijskih tehnika u radu s osobama kojima je kvaliteta života oštećena upravo respiratornim simptomima. Kao poseban dio rada s kronično oboljelim osobama, izdvojila bih suportivni rad s palijativnim bolesnicima i članovima njihovih obitelji. Neki entiteti s kojima se redovito susrećem u radu su anksioznost vezana uz zdravlje, ličnost i zdravstveno ponašanje, prilagodba na bolest i liječenje, suočavanje s životno ugrožavajućim stanjima, utjecaj hospitalizacije na oboljelu osobu te općenito, utjecaj bolesti na čitavu obitelj.
ANA BOGDANIĆ, univ. spec. clin. psych.
Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2009. godine, a 2021. godine je završila poslijediplomski Specijalistički studij iz kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2011. godine je zaposlena kao psiholog u Klinici za pedijatriju KBC Zagreb na poslovima kliničkog psihologa koji uključuju psihodijagnostiku djece i adolescenata, procjenu razvoja i razvojnih odstupanja, pružanje psihološke podrške pedijatrijskim bolesnicima i njihovim obiteljima te psihološko savjetovanje djece i adolescenata. Vanjski je suradnik u izvođenju nastave na Medicinskom fakultetu, Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima. Kroz pisanje edukativnih materijala, održavanje radionica i sudjelovanje u organizaciji i aktivnostima ljetnih kampova za kronično bolesnu djecu surađivala je nekoliko udruga bolesnika (Veliki za male sa šećernom bolešću, Veliko srce malom srcu, Krijesnica, Hrvatski savez za rijetke bolesti, Udruga za pomoć obiteljima s fenilketonurijom). Završila je drugi stupanj edukacije iz kognitivno-bihevioralnih terapija te više stručnih psihodijagnostičkih edukacija. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima te je autor nekoliko znanstvenih i stručnih radova iz područja pedijatrijske psihologije. Područja posebnog interesa: biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti u području prilagodbe bolesnika na zdravstveno stanje i razvoju i održavanju somatizacijskih tegoba/poremećaja sa somatskim simptomima kod djece, neurorazvojni poremećaji, komunikacija u pedijatriji.
Izv. prof. Dr. sc. slavka galić
Slavka Galić diplomirala je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1983. godine. Magistrirala je iz područja dječje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Specijalizaciju iz kliničke psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu završila je 1999. Doktorirala je 2007. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1983. zaposlena je kao klinički psiholog u Medicinskom centru, a od 1994. godine do danas u Općoj županijskoj bolnici u Požegi u Službi za neurologiju, psihijatriju i kliničku psihologiju na poslovima koji uključuju psihodijagnostiku, savjetovanje, neuropsihologijsku procjenu i rehabilitaciju u djece i odraslih. Izabrana je za docenta na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku 2008. godine, a 2017. godine za izvanrednog profesora na Odjelu psihologije Sveučilišta u Zadru. Objavila je jednu knjigu, poglavlja u dvije knjige, veći broj izvornih znanstvenih i stručnih radova, veći broj prikaza knjiga, testova i recenzija. Sudjelovala je kao istraživač na tri znanstvena projekta. Predavala je na Odsjeku za psihologiju u Osijeku Psihodijagnostiku I i II, Psihologiju osoba s posebnim potrebama, Kliničku neuropsihologiju, Razvojnu neuropsihologiju i Zdravstvenu psihologiju, te na Medicinskom fakultetu u Osijeku Razvojnu psihologiju i Zdravstvenu psihologiju. Sudjeluje u nastavi Zdravstvenog veleučilišta i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka. Predaje na Odjelu za psihologiju u Zadru Kliničku neuropsihologiju i Psihologiju osoba s posebnim potrebama, a od ove akademske godine i na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci kolegij Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja. Nastavnik je na specijalističkom studiju klinicke psihologije i mentor za praksu. Područja osobitog stručnog i znanstvenog interesa su klinička i razvojna neuropsihologija, psihološki aspekti nekih tjelesnih bolesti, psihotični poremećaji i psihodijagnostički postupci u diferencijaciji organskih i duševnih poremećaja. Trenutno je u pripremi u ustanovi u kojoj radi multidisciplinarno istraživanje posljedica COVID-a-19, u koje će biti uključeni psiholozi, infektolozi, neurolozi i psihijatri a koje će, između ostalog, biti usmjereno na ispitivanje kognitivnih i izvršnih funkcija, te mogućih psihopatoloških odstupanja u osoba koje su preboljele COVID-19.
Dr. sc. marina grubić
diplomirala je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Temeljem stručnih edukacija i kliničkog iskustva 2013. godine priznat joj je status kliničkog psihologa. Od 1986. godine stalno je zaposlena u Klinici za pedijatriju KBC Zagreb na poslovima kliničkog psihologa, iz područja pedijatrijske psihologije. Uže područje rada kojim se bavi je područje kliničke i zdravstvene psihologije koje obuhvaća psihodijagnostiku djece i adolescenata, savjetovanje pedijatrijskih bolesnika i njihovih roditelja, preveniranje i ublažavanje psiholoških poteškoća kronično bolesne djece. Od 2001. godine sudjeluje kao vanjski suradnik u nastavi Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na dodiplomskom i diplomskom studiju, a od 2011. godine na Poslijediplomskom specijalističkom studiju iz kliničke psihologije. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 2011. godine sudjeluje kao vanjski suradnik u izvođenju diplomske i poslijediplomske nastave, primarno u području pedijatrije i edukacije komunikacijskih vještina u zdravstvu. Znanstveni interes Marine Grubić je usmjeren u područje kliničke i zdravstvene psihologije, prema istraživanju utjecaju psiholoških čimbenika na tijek i ishod liječenja kroničnih bolesti u pedijatriji, istraživanjima roditeljskog stresa teško bolesne djece, te komunikacijom zdravstvenih djelatnika u pedijatriji. Aktivno je sudjelovala na više od 40 međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih skupova, te je objavila 20-ak znanstvenih i stručnih članaka. Autorica je poglavlja u 8 knjiga te u 2 udžbenika. Član je Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore. Bila je član Etičkog odbora Hrvatske psihološke komore, gdje je u jednom mandatu obavljala dužnost predsjednice. Od 2018. godine obavlja dužnost predsjednice Suda časti Hrvatske psihološke komore.
ana majdančić, univ. spec. clin. psych.
Ana Majdančić rođena 1984.g. specijalist kliničke psihologije. U razdoblju od 2010.g. do 2017.g. zaposlena u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir u Zagrebu radeći poslove psihodijagnostike te psihoedukacije i grupne podrške kroz Dnevnu bolnicu za stres i traumu te program za poremećaje ličnosti. U tom razdoblju aktivna i u pružanju psihološke podrške ženama oboljelima od karcinom kroz grupni rad (Udruga SveZaNju). Zadnje tri godine zaposlena pri Odjelu za psihijatriju Opće županijske bolnice u Vinkovcima. Trenutno se primarno bavim psihodijagnostikom odrasle populacije te savjetodavnim radom. Član sam HPK, HPD i HUBIKOT-a.
DR. SC. ana pavelić-tremac, prof. psih.
Ana Pavelić Tremac rođena je 1978. u Zagrebu. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu diplomirala je i doktorirala pod mentorstvom prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić. Nakon završetka studija radila je u Kaznionici u Lipovici-Popovača, a od 2009. radi u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači kao klinički psiholog na Zavodu za forenzičku psihijatriju, gdje je od 2022. voditeljica Službe za psihodijagnostiku i psihološko liječenje. Stalni je sudski vještak za psihologiju. Tijekom i nakon završetka studija radila je kao volonter-savjetodavac u Savjetovalištu za djecu, mlade i obitelj i kao voditelj Savjetovališta za prevenciju ovisnosti pri GDCK Ivanić-Grad, te bila sudac porotnik za mladež Županijskog suda u Velikoj Gorici. Sudjeluje u nastavi Odsjeka za psihologiju FF Zagreb na kolegiju Psihički poremećaji - etiologija i dijagnostika a od 2018. godine na Specijalističkom poslijediplomskom studiju kliničke psihologije u okviru kolegija Klinički praktikum II. Sudjeluje u nastavi i mentorskom radu Veleučilišta Ivanić-Grad na stručnim studijima fizioterapije i sestrinstva od samog osnivanja 2018. godine. Članica je Hrvatske psihološke komore, Forenzične, Kliničke i Penološke sekcije Hrvatskog psihološkog društva, kao i Društva psihologa SMŽ u čiji je Upravni odbor izabrana 2022. godine. Do sada je objavila osam stručnih i znanstvenih radova, održala je brojna javna predavanja i priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te vodila stručne radionice i u koautorstvu napisala priručnik „Savjet i pomoć u krizi“ za volontere grada Kutine. Područja njezinog znanstvenog i stručnog interesa su klinička i forenzična psihologija.
doc. dr. sc. bruna profaca
klinička je psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Nakon studija i magisterija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2008. je i doktorirala u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje psihologija (klinička i zdravstvena psihologija) s temom „Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu i psihosocijalno funkcioniranje mladih“ U nastavno zvanje naslovne docentice u području društvenih znanosti izabrana je 2017. godine. Po završetku studija niz godina je radila kao predškolska psihologinja te kao suradnica i edukatorica u projektima nevladinog sektora. Od 2002. godine zaposlena je u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, ustanovi koja je primarno usmjerena na rad s traumatiziranom djecom i njihovim obiteljima, gdje je punih 15 godina obnašala dužnost Voditeljice odjela dijagnostike i tretmana. Kontinuirano se educirala u psihodijagnostici djece i odraslih te u različitim terapijskim i tretmanskim pristupima i modalitetima rada s djecom i obiteljima. Uz psihodijagnostički, tretmanski i savjetodavni klinički rad, u središtu istraživačkog interesa su joj stres, trauma, krize i gubici u dječjoj i adolescentnoj dobi, emocionalne teškoće djece i mladih, roditeljstvo i roditeljski stres. Sudjeluje u nastavi i mentorskom radu na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (diplomski i poslijediplomski studiji), a gost predavač je na i Sveučilištu u Ljubljani (Slovenija) i Zenici (BiH). Kontinuirano sudjeluje u edukacijama stručnjaka u različitim sustavima koji rade s djecom i obiteljima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama te izlagala na više od 40 stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Godine 2003. dobila je nagradu Hrvatskog psihološkog društva „Marko Marulić“ za osobito vrijedan doprinos primijenjenoj psihologiji.
mr. sc. ivan vračić
Rođen sam 08.04.1969. u Novoj Gradiški, a osnovnu školu završio u selu Magić Mala i Nova Kapela, u Brodsko-posavskoj županiji. Srednju školu (odgojno-obrazovnu) završio sam 1988. u Slavonskom Brodu. Studij psihologije započeo sam 1989. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao 1994. godine. Nakon diplome nastavljam obrazovanje u okviru poslijediplomskog znanstvenog studija, također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stupanj magistra znanosti stekao sam 2005. obranom radnje s temom iz kliničke psihologije. Još za vrijeme studija započinjem s edukacijom iz psihoterapije. Na početku je to bila edukacija iz Transakcijske analize, da bih se kasnije uključio u edukaciju iz Integrativne gestalt terapije u organizaciji Europäische Akademie für psychospziale Gesundheit - Fritz Perls Institut, Düsseldorf, Njemačka, koju sam završio i diplomirao 2016. godine. Od ožujka 2004. imam dopusnicu (ovlaštenje) za obavljanje psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke Komore, a od prosinca 2020. dopusnicu za samostalni rad i obavljanje djelatnosti psihoterapije u Hrvatskoj komori psihoterapeuta. Od ožujka 2011. imam posebnu dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti u području medicine rada, a od siječnja 2012. status kliničkog psihologa, priznat od Hrvatske psihološke komore. Od ožujka srpnja 2012. godine imam međunarodni certifikat za psihoterapiju (The European Certificate of Psychotherapy) Europske udruge za psihoterapiju (The European Association for Psychotherapy). Svoje profesionalno djelovanje sam započeo još kao student, volonterski sam bio uključen u više projekata rada s prognanicima i drugim ratnim stradalnicima kao student i apsolvent, među kojima je najduži (oko godinu dana, 1993.-1994.) bio rad u Prognaničkom naselju „Gaza“ Karlovac. Kao student sam se uključio i u rad Telefona za psihološku pomoć (danas Psihološki centar TESA), čiji sam član i volonter u kontinuitetu od 1992. i gdje i danas sudjelujem u projektima i programima baziranih na psihološkom savjetovanju i psihološkim tretmanima, te kao voditelj Psihološkog internetskog savjetovališta. Od 1994. do 1997. sam zaposlen na radnom mjestu voditelja poslova psihološke pomoći u Centru za profesionalnu rehabilitaciju vojnika Uprave za skrb Ministarstva obrane RH, na poslovima psihosocijalne (psihološke) pomoći hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Od 12. prosinca 1997. do danas sam na radnom mjestu klinički psiholog u sastavu vojnog saniteta, od 26. lipnja 2008. do danas sam na radnom mjestu kliničkog vojnog psihologa u Odjelu primarne zdravstvene zaštite Vojnog zdravstvenog središta. Opis poslova kliničkog vojnog psihologa obuhvaća suradnju s vojnim liječnicima, vojnim psiholozima, liječnicima i psiholozima u građanstvu, u postupcima dijagnostike i tretmana psihičkih stanja, smetnji i poremećaja. Klinički vojni psiholog provodi kliničku psihodijagnostičku procjenu pripadnika OSRH. Provodi psihološke tretmane s pripadnicima OSRH (kliničko psihološko savjetovanje, psihološke krizne intervencije, psihoterapiju – pod uvjetom da ima psihoterapijsku edukaciju, specifične psihološke tehnike za pojedine psihopatološke poremećaje, psihološke postupke opuštanja, tehnike relaksacije, psihološke postupke za oporavak od kroničnog stupnja bojnog stresa, postupak psihičkog rasterećenja). Provodi druge psihološke postupke i intervencije namijenjene unaprjeđivanju kvalitete života, zaštiti, održavanju i poboljšanju psihičkog zdravlja pripadnika OSRH. Obavlja pojedinačne kliničke psihologijske preglede u sklopu periodičkog zdravstvenog pregleda, te druga psihološka vještačenja i ekspertize za potrebe OSRH. U razdoblju poslije Domovinskog rata, honorarno sam radio sa stradalnicima Domovinskog rata (od 1999. do 2003.) kao stručni suradnik u dva centra za hrvatske branitelje te kao stručni koordinator (voditelj) u Centru za psihosocijalnu pomoć stradalnicima iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Bio sam stručni suradnik Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (Kabinet za psihoterapiju), na poslovima individualnog i grupnog rada s djecom s posebnim potrebama i njihovim roditeljima. Od 1995. sam angažiran kao vanjski stručni suradnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za kolegije Psihologijski praktikum te kao mentor studentske prakse. Od prosinca 2016. angažiran sam na Specijalističkom poslijediplomskom studiju iz kliničke psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao suizvođač dvaju kolegija ("Procjena ličnosti i psihopatoloških odstupanja" i "Pisanje nalaza psihološke procjene"), te kao mentor specijalističke prakse. Član sam više strukovnih udruga: Hrvatskog psihološkog društva, Zagrebačkog psihološkog društva, Društva gestalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske, Centra za integrativnu terapiju i savjetovanje. Angažiran sam u Hrvatskoj psihološkoj komori kao član Razreda za kliničku psihologiju, kao ispitivač na stručnim ispitima za psihologe vježbenike, kao predsjednik Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa i predsjednik Povjerenstva za psihoterapiju, te član Povjerenstva za stručna pitanja, a bio sam i član Povjerenstva za stručno usavršavanje HPK. U Hrvatskoj komori psihoterapeuta sam Predsjednik Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje. Dobitnik sam slijedećih strukovnih nagrada: • Nagrada „Snježana Biga Friganović“ Hrvatske psihološke komore, 2011. • Društveno priznanje „Marulić: Fiat psychologia“ Hrvatskog psihološkog društva, 2016. • Zahvalnica Hrvatske psihološke komore, 2019. Kao posebne kompetencije iz područja kliničke psihologije bih spomenuo: • Iskustvo i osposobljenost iz područja psihodijagnostičkog, savjetodavnog i psihoterapijskog rada s hrvatskim braniteljima i ratnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kao i osobama s posttraumatskim stresnim poremećajem, te u pružanju i organiziranju psihološke i psihosocijalne pomoći za navedene kategorije • U području kliničke psihodijagnostike imam bogato iskustvo s psihološkom dijagnostikom i procjenom kod posttraumatskog stresnog poremećaja, reaktivnih stanja, poremećaja prilagodbe, neurotskih (anksioznih i afektivnih) poremećaja, psihotičnih poremećaja, poremećaja ličnosti, procjene intelektualnih i kognitivnih deficita uslijed organskih cerebralnih disfunkcija, i dr. • Educiran za primjenu složenijih tehnika procjene ličnosti i psihopatoloških odstupanja za čije je korištenje Hrvatska psihološka komora kao uvjet odredila dodatnu edukaciju (MMPI-2, projektivne tehnike: Wartegg test crteža i Projektivna tehnika Mozaik). • Imam bogato iskustvo u savjetodavnom i terapijskom radu s odraslima i mladima (djelomično i djecom). • Smatram se kompetentnim za rad u području psihotraume (s akutnim i kroničnim posttraumatskim stresnim poremećajem, naročito "ratnim" PTSP-om), kriznih intervencija, u radu s gubicima bliskih osoba, s invalidima (prihvaćanje i prilagodba na invaliditet), djecom s posebnim potrebama, psihijatrijskim pacijentima, depresivnim i anksioznim poremećajima, poremećajima prilagodbe, poremećajima uzrokovanima stresom, poremećajima ličnosti, suočavanju s problemima svakodnevnog življenja, u radu s adolescentskim problemima, u partnerskom i obiteljskom savjetovanju i terapiji, u grupnom radu i grupnoj terapiji (s klijentima s PTSP-om, roditeljima i adolescentima), i dr. • Imam bogato iskustvo u interdisciplinarnom radu i iskustvo dobre suradnje u timskom radu s liječnicima (naročito psihijatrima) u okviru zdravstva, sa psiholozima, s drugim strukama (socijalni radnici, defektolozi, logopedi, pravnici, i dr), te iskustvo u vođenju i koordinaciji stručnih timova, kao i iskustvo u interviziji, i superviziji psihodijagnostičkog i tretmanskog rada psihologa i drugih stručnjaka. • Vodim kontinuirano sustavnu edukaciju iz područja psiholoških kriznih intervencija za vojne psihologe, koju provode svi vojni psiholozi. Samostalno provodim jedan modul (od tri modula) edukacije iz psihološkog savjetovanja za vojne psihologe. Edukator sam u edukacijama iz integrativne geštalt terapije za psihoterapeute i savjetovatelje/socioterapeute/savjetodavne terapeute u okviru Centra za integrativnu geštalt terapiju i savjetovanje (voditelj seminara, psihoterapija za edukante), a u IGW centru Zagreb provodim psihoterapiju za edukante